Ovca u kutiji, festival slikovnice u Dječjoj kući

Festival slikovnice Ovca u kutiji po treći put održava se u Rijeci u Dječjoj kući. Od 13. do 16. listopada 2026., vrtićkoj i osnovnoškolskoj djeci predstavit će se pisci, ilustratori, putopisci, svi redom autori slikovnica.

Osnovna ideja Festivala je popularizacija slikovnica za sve uzraste i generacije kao i promocija domaćih autora i ilustratora istih. Stoga se u programu Festivala nalaze promocije slikovnica namijenjene predškolarcima, ali i višim razredima osnovne škole, srednjoškolcima pa čak i odraslima. Dugo vremena su slikovnice smatrane isključivo dječjom književnošću, s banalnim porukama nebitnima nakon odrastanja, ali danas su namijenjene svim populacijama, bogate narativne i ilustratorske produkcije te beskonačnih svjetova kreativnosti.

Festival slikovnice OVCA U KUTIJI proizašao je iz istoimene književno-likovne nagrade za najbolju hrvatsku slikovnicu, a dodjeljuje se još od 2005. godine. Ovogodišnji Festival organizira se se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u organizaciji Kreativne mreže. U ulozi suorganizatora pridružuje se Gradska knjižnica Rijeka i Dječja kuća.

Pozivamo škole da „škicnu“ program Festivala koji možete pronaći u prilogu, te se prijave na neku od njima zanimljivih predstavljanja.

Za prijavu potrebno je ispuniti prijavni obrazac koji je dostupan na poveznici.

Za dodatne informacije slobodno se obratite Programskoj službi Dječje kuće na 051/320-016 koja je dostupna od ponedjeljka do petka od 9.00 do 16.00 sati ili pošaljite upit na  info@djecjakuca.hr.

UTORAK, 13. 10. 2026.

11.00 – 11.45 DJECA ISLANDA, Natalija Mitrić, književno predstavljanje za 3. i 4. razrede

Sigurros Ylfa Runarsdottir ima osam godina i živi sa svojom obitelji u Reykjaviku, najsjevernijem glavnom gradu na svijetu! U zemlji u kojoj je zabranjeno imati kućne ljubimce (iznimka je upravo Reykjavik gdje je dopušteno imati pse, ali nikako kornjače, zmije i guštere!). U zemlji gdje kćeri i sinovi istih roditelja nose različita prezimena i gdje nije dopušteno davati novorođenom djetetu ime koje nije na službenom popisu islandskih imena.

Kako je živjeti u zemlji tisuća gejzira i preko deset tisuća vodopada, u zemlji gdje se na plažama treba čuvati valova ubojica, u zemlji čije stanovništvo i dalje vjeruje u vile i patuljke, ali i u čudesnu moć pisane riječi (na Islandu je 99,9% pismenih ljudi, to je zemlja s najviše pročitanih knjiga po glavi stanovnika). Iznimno zanimljiv i autentičan tekst Natalije Mitrić koja je na svome putovanju po Islandu upoznala iznimno simpatičnu i druželjubivu islandsku obitelj, dočarava nam jedan čudesan svijet koji je, koliko sličan našem (djeca idu u školu, druže se, idu na različite sportske aktivnosti) toliko i miljama udaljen od naše svakodnevice.

Djeca Islanda putopisna je slikovnica koja vodi na putovanje u čaroliju koja doista postoji!

O autorici

Natalija Mitrić rođena je 1974. godine u Ogulinu. Živi i radi u Zagrebu. Za djecu je prvo počela pisati poeziju i prozu za dječje časopise (Smib, Radost, Zvrk) a 2021. joj je objavljena slikovnica Filipova fotelja. Svjetlo dana će uskoro ugledati još četiri njezine slikovnice u suradnji sa dva izdavača.

Voditeljica je Fabulusa, udruge za promicanje priče i autorica i organizatorica 2 književna festivala: Goranskog Cukraca (Goranski Cukrac), dijalektalnog književnog festivala za djecu te Kućice od knjiga, književnog festivala za djecu na književnom jeziku. Autorica je i Međuškolskog dijalektalnog kviza koji se događa u sklopu Goranskog Cukraca. Piše na književnom jeziku i na brodmoravičkom dijalektu Gorskog kotara.

11.00 – 11.45  SATURN NA ZIMSKOM PLIVALIŠTU BUDUĆNOST, Vendi Vernić književno predstavljanje za 3. i 4. razrede

Na književnom predstavljanju s autoricom Vendi Vernić propitkujemo temu apsurda. Problem nastaje kada učmalu svakodnevicu zimskog kupališta poremeti pojava Saturna u velikom bazenu. Da bi ispričala priču autorica se ravnopravno služi tekstom i ilustracijom te ih vješto spaja u jedinstvenu cjelinu. Pažljivim odabirom kompozicije i boje te upotrebom malih pisanih komentara u crtežu sugerira dodatna značenja i odnose među akterima priče. U slikovnici nije ponuđeno konačno rješenje problema već se otvara prostor za razgovor o osjećaju besmisla, bespomoćnosti, straha od budućnosti ali i ulozi pojedinca u društvu. Slikovnica je namijenjena čitateljima koje zanima alegorija, apsurd i ironija. 

O autorici

Vendi Vernić (1991.) nagrađivana je mlada ilustratorica. Diplomirala je 2015. primijenjenu grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Svjetlana Junakovića. Na međunarodnom je sajmu Dječje knjige u Bologni 2018. osvojila Grand Prix za ilustraciju. Kao grafička dizajnerica imala je mnoge angažmane u prestižnim kulturnim i umjetničkim institucijama.

SRIJEDA, 14. 10. 

09.00 – 09.45, POBJEDNIK,  Nena Pavelić, vođenje kroz izložbu i autorski susret za 6. – 8. razred

Slikovnica “Pobjednik” prikazuje odrastanje dječaka koji od malih nogu živi pod snažnim utjecajem roditelja, prikazanih kao tamne siluete, i odgajan je da vjeruje da je u svemu najbolji. Kroz niz prizora dječak je neprestano prikazan u oklopu u obliku metka koji raste i postaje sve opasniji, sve dok na kraju ne preraste u bombu.

Ritam ilustracija i naracije stvara namjerno kritično-iritantan ton, izazivajući nelagodu kod čitatelja, kako bi se naglasila ranjivost djeteta i razorni učinak oblikovanja identiteta isključivo kroz natjecanje i tuđa očekivanja.

No, Pobjednik se može čitati i iz šire perspektive, izvan priče o jednom dječaku. U njegovu liku moguće je prepoznati obrasce ponašanja koji se javljaju i kod odraslih osoba u stvarnom svijetu. Pretjerano uvjerenje u vlastitu ispravnost, potreba za stalnim dokazivanjem nadmoći i nemogućnost prihvaćanja kritike često se mogu uočiti kod ljudi na pozicijama moći. U tom smislu Pobjednik postaje metafora pojedinca koji je oblikovan okolinom da svijet promatra kao stalno natjecanje u kojem moraju postojati pobjednici i gubitnici. Takav način razmišljanja može dovesti do sukoba, podjela i sve većeg udaljavanja od drugih ljudi. Čitatelj pritom može u liku Pobjednika prepoznati ne samo javne figure, nego i ljude iz vlastite okoline – pa čak i dijelove vlastitog ponašanja. Time se priča ne zadržava samo na kritici jednog načina odgoja, nego postaje šire promišljanje o tome kako društvo oblikuje pojedince koji vjeruju da moraju stalno pobjeđivati, čak i pod cijenu gubitka odnosa s drugima.

10.15 – 11.45, Vođenje kroz izložbu Nene Pavelić “U službi priče” s kreativnom radionicom za 6. – 8. razred

Izložba „U službi riječi“ ilustratorice Nene Pavelić predstavlja izbor ilustracija iz slikovnica koje je dosad ilustrirala, kao svojevrstan presjek njezina ilustratorskog opusa. Posjetitelji će moći upoznati različite likove, prizore i svjetove iz njezinih slikovnica te vidjeti na koje sve načine ilustracija može pratiti, nadopunjavati, ali i pričati svoju priču.   

Kako slika može promijeniti doživljaj iste priče? U radionici „U službi riječi“ učenici će dobiti isti tekst, ali će ga ilustrirati u različitim raspoloženjima. Istraživat će kako se atmosferu može stvoriti izborom kompozicije, perspektive, izraza likova, prostora, linije i boje te kako ilustracija može riječima dati sasvim novo značenje.

O autorici

Nena Pavelić, rođena 1990. u Rijeci, ilustratorica je, dizajnerica i autorica slikovnica te voditeljica podcast emisije u sklopu projekta Gradske knjižnice Rijeka. Vlasnica je kreativnog studija u kojem razvija i realizira različite autorske, ilustratorske i dizajnerske projekte.

Za svoj je rad nagrađena Nagradom Ovca u kutiji za najbolju hrvatsku slikovnicu 2024. godine za slikovnicu Kamo ćemo večeras?, kao i Nagradom Primorsko-goranske županije za unapređenje kvalitete kulturnog stvaralaštva za 2024. godinu. Autorica je slikovnica Kako biti najjači? (Naklada Val, 2023.), Kamo ćemo večeras? (Naklada Val, 2024.), Neočekivan posjet (Naklada Val, 2025.), te Pobjednik (Knjiga u Centru, 2026.). 

Nena Pavelić u svom radu povezuje ilustraciju, dizajn, književnost i izvedbene umjetnosti, stvarajući projekte namijenjene djeci i odraslima.

ČETVRTAK, 15. 10.

09.30 – 10.50, DJEČAK I VJETAR,  Vibor Juhas, književno predstavljanje i likovna radionica za 2. – 4. razred

„Dječak i vjetar“ priča je o zapažanju i otkrivanju onog naizgled nevidljivog, o kontaktu čovjeka i prirode, o nepoznatom i dalekom koje postaje poznato i blisko. Na drugoj razini, onoj djeci razumljivijoj, priča je to o prijateljstvu između dječaka i vjetra. Glavni junak, trogodišnji dječak primjećuje čudne pojave – prozor koji se naglo zalupi / zastor koji iznenada počne lepršati / lišće koje treperi / kapa koja mu odleti / kosa koja mu se razbaruši. Začuđen, malo uplašen i malo više ljut, odluči otkriti tko se to skriva iza svih tih čudnih događanja. Otkrivajući prisustvo vjetra, dječak poželi znati kad je vjetar tu a kad ga nema. Štoviše, poželi se s njim družiti. 

11.00 – 11.45, SMO STIGLI?,  Vibor Juhas, književno predstavljanje za 2. – 4. razred

„Smo stigli?” nova je slikovnica Vibora Juhasa, koji je autor teksta i ilustracija, a netom je objavljena u nakladi umjetničke udruge Knjiga u Centru. Berto od ranog jutra zna što želi biti. Želi biti istraživač, i to želi biti više od svega. A njegova nona zna točno što je sve potrebno da se  postane istraživač. Je li Berto spreman? Jeste li vi spremni? Je li itko spreman? To su pitanja koja otkriva slikovnica „Smo stigli?, a avanturistični Berto u svojoj prvoj avanturi pokazuje nam da se upornost, želja i entuzijazam isplate… ponekada. Cilj je ove slikovnice  potaknuti djecu da se ohrabre na putu ostvarenja svojih ciljeva i pokazati što je sve moguće uz neizmjernu snagu mašte.  

O autoru

Vibor Juhas, rođen 1982. godine u Puli. Bavi se ilustracijom, animacijom, glazbom i filmom. Autor je nekoliko glazbenih spotova za, uglavnom, pulske sastave. Prvi kratki igrani film „No Way Out“ završio je 2011. godine, a godinu kasnije, u suradnji s Monteparadiso kolektivom, stvara dugometražni dokumentarni film „Monteparadiso 20“. Ilustrator je dječjih knjiga i slikovnica. U suradnji s Manuelom Šumbercem autor je interaktivne slikovnice „Žive razglednice Pule” za koju je tekst napisao Miljenko Jergović. Dizajnirao je i animirao scenografiju za predstavu „Vampirska kronika – Jure Grando“, koja je osvojila Nagradu hrvatskog glumišta 2016. za najbolju scenografiju. Režirao je i animirao kratkometražne animirane filmove „Cijena ugljena“ 2016. i „Zarobljenici ugljena“ 2017. godine, kada je izdao i prvi broj strip-albuma „Mr. Joe“. Autor je mnogih plakata i animiranih jingleova za razne manifestacije i predstave (Sa(n)jam knjige u Istri, Monte Librić, Pula Film Festival, Istarsko narodno kazalište, Uljanik) te ilustrator editorijala za Internet-portale. 

PETAK, 16. 10.

11.00 – 11.45, Moj djed bježi od kuće, Alma Pongrašić, književno predstavljanje za 3. i 4. razrede

Kratka priča nabijena emocijom, ljubavi i naklonošću prema djedu koji je poprilično netipičan starčić. Pripovjedač je unuk koji opisuje zabavne djedove nepodopštine i njihova zajednička druženja. Slikovnica je ušla u uži izbor i stručnog i dječjeg žirija nagrade za najbolju hrvatsku slikovnicu OVCA U KUTIJI u 2023. godini.

O autorici

Alma Pongrašić rođena je u Zagrebu u spisateljsko-ilustratorskoj obitelji. Cijeli život je okružena knjigama i slikovnicama, no njezina prava strast su životinje. Još kao srednjoškolka dvije godine je volontirala na Veterinarskom fakultetu, a kasnije u skloništu za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu gdje je upoznala (i, naravno, udomila) svoju sadašnju ljubimicu Gili zbog koje je napisala svoju prvu slikovnicu „Mi (ni)smo sami“.

11.00 – 11.45 TKO JE UKRAO SVE DUDE U GRADU, Ema Pongrašić, književno predstavljanje za vrtiće

U jednom gradu nestale su sve dude!!! Kako na taj nestanak gledaju bebe, a kako njihovi roditelji? I tko je taj lopov kojem sve dude trebaju? Simpatična priča namijenjena najmlađima na vedar i razigran način govori o odrastanju i odvajanju od stvari za koje mislimo da će nam biti neophodne cijeli život, a zapravo su tek prolazne “poštapalice” na našem životnom putu. 

O autorici

Ema Pongrašić rođena je 1989. godine. Profesorica je francuskog i ruskog jezika. Autorica je više zbirki priča za djecu i slikovnica, piše priče za radio i televiziju te prevodi s francuskog, engleskog, ruskog i makedonskog jezika. Članica je udruga KNJIGA U CENTRU, Kreativna mreža te Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Njezina slikovnica “O zmaju koji je volio cvijeće” osvojila je nagradu dječjeg žirija OVCA U KUTIJI za najbolju hrvatsku slikovnicu, dok su slikovnice “Sve moje mame”, “Zašto je medo prestao plakati” i “Zvjerko” bile finalisti za istu nagradu.

Slikovnica “Moj tata se smanjuje” uvrštena je na počasnu međunarodnu listu IBBY te uvrštena u međunarodni katalog istaknutih knjiga za djecu WHITE RAVENS.