U Dječjoj kući predstavljen budući izgled javnih površina u kvartu kulture “Benčić”

Danas je u Dječjoj kući predstavljen koncept uređenja javnih površina kvartu kulture “Benčić”.

Na predstavljanju projekta sudjelovali su gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, zamjenik gradonačelnika Marko Filipović, pročelnica Odjela za komunalni sustav Grada Rijeke Maja Malnar, pročelnik Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke Srđan Škunca, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar te projektant Saša Randić.

Predstavljanje projekta obuhvaćalo je prezentaciju izgleda budućeg trga u kulturnom kvartu, odnosno uređenje prostora između riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Palače šećerane odnosno Muzeja grada Rijeke, Dječje kuće i buduće Gradske knjižnice Rijeka.

Autor rješenja uređenja arhitekt Saša Randić prezentirao je njegove ključne točke.

Javni prostor uređuje se kao park. Koncept uređenja prostora proizašao je iz nove namjene bloka, kojoj je parkovno uređenje najprikladnije za proširenje sadržaja zgrada, šireg urbanog konteksta, te povijesnih obilježja bloka. Parkovne površine prisutne su u bloku Benčić kroz cijelu povijest izgradnje ovog prostora.

Zgrada Šećerane smještena je u agrikulturno definiran prostor, što se podudaralo s prosvjetiteljskim vizijama novog društva, prikazanih na zidnim oslicima u Palači, koji su prikazivali arkadijske krajolike imaginarnih gradova smještenim u idealne pejzaže. Park nije oblikovan kao dekorativna površina, već kao pristupačan prostor koji poziva na korištenje, i koji predstavlja proširenje programskih sadržaja u bloku.

Središnji prostor bloka, ispred Dječje kuće, oblikuje se kao travnjak, koji omogućava intenzivno korištenje, kako za igru tako i za različita događanja. Visoko zelenilo je formirano prema zapadu u obliku pravilnih poteza stabala, dok je uz planirane terase na istočnom rubu, predviđena sadnja neformalnih skupina stablašica i voćki, koje su ujedno i nastavak prostora igre i edukacije djece.

U javnom prostoru predviđena je i mogućnost postave umjetničkih instalacija. Središnje mjesto zauzima paviljon uz buduću Gradsku knjižnicu Rijeka, u kojem je predviđena postava mozaika Ede Murtića.

Na zapadnom dijelu bloka predviđeno je uređenje parkirališta za potrebe korisnika ustanova u bloku s 57 parkirališnih mjesta, kao i stanice za najam i punjenje elektro-bicikala.

Jedan od bitnih prostornih elemenata je Potok Brajda, koji prolazi kroz sredinu bloka. Iz arhivske dokumentacije vidljivo je kako je potok predstavljao prirodnu granicu šećerane, sjeverno od koje se nalazio neizgrađen prostor. Širenjem tvorničkih zgrada potok se djelomično natkrivao, i reguliran je većim dijelom u zatvoreni kanal krajem 19st, kada je Ciglena zgrada dobila današnji oblik.

Rekonstrukcijom bloka predviđa se njegovo otkrivanje i prezentacija u sklopu novog parka, u dva segmenta: dijela korita između Muzeja Moderne i suvremene umjetnosti s istoka i Teatrina sa zapada, te istočni segment, između zapornice kanala na istoku i Ciglene zgrade. Potok u dijelu između Ciglene zgrade i H zgrade ostaje natkriven, s obzirom da su na tom mjestu ulazi u obje zgrade.

Na ulasku vodotoka potoka u blok s Manzonijeve ulice nalazi se Perilo. Građevina je prepoznata kao povijesno-arhitektonsko-urbanistička vrijednost, i projektom je predviđena prezentacija povijesne strukture u novom uređenju bloka. Planira se uklanjanje naknadno izgrađene ploče iznad perila, na mjestu nekadašnje terase Viktorije, u širini starih kamenih zidova, kako bi se otkrilo Perilo. Uz Perilo je predviđen i jedan od ulaza u blok.

U uređenju javne površine bloka koristit će se demontirati dijelovi Ciglene i T-zgrade. Kameni elementi sa zgrade umeću se u pod između palače i Teatrina, kamene stube iz T-zgrade postavljaju se na stepenice koje vode iz Manzonijeve ulice u blok. Drvene grede s krovišta koriste se za izradu klupa i ležećih platformi u parku. Čelični stupovi Ciglene i T-zgrade koriste se za postav čeličnih mreža za penjačice, kojima se stvaraju zeleni zidovi oko trafostanice, zabatnog zida stambenih zgrada uz Teatrino na zapadu, te oko paviljona s postavom mozaika Ede Murtića iz bivše zgrade pošte na Korzu.

Postupak uređenja odvija se u fazama – nakon uređenja parkinga i parkovne površine ispred Dječje kuće pristupit će se uređenju ostatka, a potpuno dovršavanje će biti moguće po dovršetku središnje zgrade Gradske knjižnice Rijeka koja će i sljedećih mjeseci biti intenzivno gradilište.